Široki Brijeg nalazi se u jugozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine (BiH), u Zapadnohercegovačkoj županiji (ŽZH), u Federaciji Bosne i Hercegovine (FBiH) u blizini granice Bosne i Hercegovine sa Republikom Hrvatskom.
Administrativno područje grada pokriva površinu od 387,6 km².
Od prirodnih resursa ističu se Borak, vrelo rijeke Lištice koje je kao fenomenalan prirodni ambijent zaštićen kao geomorfološki spomenik prirode Zakonom o prirodnom i kulturno-povijesnom nasljeđu SR BiH iz 1965.g., kao i Pravčeva pećina (zaštićena 1968.g.), te Mostarsko Blato, naplavna zaravan ovalnog oblika koju presijeca tok rijeke Lištice, u čijim rukavcima utočište nalaze razne biljne i životinjske vrste.
Široki Brijeg pripada vegetacijskoj regiji sredozemno – kopnenih područja.
Zapravo je na raskrižju regija, pa se tu susreću najraznolikiji florni elementi. Tu susrećemo Quercus ilex (crnika), Pistacea terebinthus (smrdljika), Quercus lamiginosa (hrast medunac), Celtis australis (koprivić), Cornus mas (drijen), Cotinus coggygria (običan ruj), a Široki Brijeg ima značajke i ilirskog flornog elementa kao što su Petteria (grmolika leptirnjača – tilovina), zatim Portenschlagia ramosissima (štitarica), Kitabelia vitifolia (kadivka – biljka iz porodice sljezovki).
Na području Širokog brijega su još i: gušarka, muljika, likovac, te Ostria carpinifolia (crni grab), Carpinus orientalis (bijeli grab).
Od šumske vegetacije susreću se i „planinske šume“: bukva, planinski brijest, bijeli jasen, jela, javor, obični i crni bor, kleka i dr.
Prema podacima Crvene liste flore u Federaciji Bosne i Hercegovine, na području Širokog Brijega opservirano je nekoliko ugroženih vrsta, a riječ je o vrstama; Centaurea tuberosa Vis., Cynoglossum columnae Ten., te Salvia bertolonii Vis.