Digitalni registar
Campanula portenschlagiana Roem.et Schult. (Portenšlagova zvončika)
Na području Županije zapadnohercegovačke nalazi se na kod Klobuka u Ljubuškom, te na lokalitetu Peć Mlini kod Tihaljine. Riječ je o biljnoj vrsti koja je kritično ugrožena, budući da je endem koji je rasprostranjen u susjednoj Hrvatskoj, s tek nekoliko lokaliteta u BiH neposredno uz hrvatsku granicu. Rijetka je i strogo zaštićena biljka. U susjednoj Hrvatskoj raste na Biokovu, u dolini rijeke Cetine, na Braču, Korčuli i Hvaru, u okolici Splita i Omiša te na Mosoru. Na Pelješcu dolazi samo na jednom lokalitetu. Portenschlagov zvončić dobio je ime u čast bečkog pravnika i botaničara Franza Ledermayer-Portenschlaga. Kultivacijom je ova biljka sa svog zavičajnog područja uvezena i u nekoliko europskih zemalja (Velika Britanija, Austrija, Belgija, Francuska).
Rasprostranjenost u Europi
Campanula portenschlagiana Roem.et Schult.
Red: Asterales
Familija: Campanulaceae
Raspostranjenost u BiH
Prema podacima s Crvene liste flore FBIH, Portenšlagova zvončika se nalazi samo na par lokacija u Bosni i Hercegovini, točnije kod Klobuka u Ljubuškom, te na lokalitetu Peć Mlini kod Tihaljine. Pojedini literarni podaci ukazuju i na to da se ova biljka nalazi i na lokalitetima Stari grad Ljubuški, Vitina i na Pradu kod Klobuka.
Inače je rasprostranjena u Hrvatskoj (endem), gdje je također rijetka i strogo zaštićena biljka. Raste na Biokovu, u dolini rijeke Cetine, na Braču, Korčuli i Hvaru, u okolici Splita i Omiša te na Mosoru. Na Pelješcu dolazi samo na jednom lokalitetu.
Status ugroženosti
Status ugroženosti je da je to biljka pod statusom (CR) kritično ugrožena, budući da je riječ o endemičnoj biljci zastupljenoj jedino u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj. U literaturi postoji jedan navod i za Crnu Goru, točnije za lokalitet Kotor, međutim smatra se da je taj sabrani materijal uzgajan u kulturi, a zatim podivljao, te da prirodno ne raste u Crnoj Gori (Caković i Milošević, 2013). Slično tome, postoje priopćenja također da je zbog velike upotrebe u hortikulturi u pojedinim zemljama već izbjegla iz kulture i smatra se kao adventivna, poput Njemačke, Slovenije, Italije itd.
Autor fotografije: Bob Wardell
Izvor: GBIF
Opis
Portenšlagov zvončić je biljka čiji je podanak dosta razgranjen i dug do 10 cm, a u gornjem je dijelu pokriven starim listovima i osnovama lisnih peteljki. Cijela biljka je gola ili više ili manje jednoliko obrasla dlačicama. Izdanci su brojni, stabljike su visoke 15 – 20 (-40) cm, tupobridaste do okruglaste. Listovi su bubrežasti, okruglasto-srcasti, promjera 2,5 – 3 cm, goli ili na gornjoj strani jednolično, a na donjoj strani, naročito na nervima, dlakavi, krpasto pilasti do nazubljeni ili dvostruko pilasti, s peteljkom dugom i do 10 cm. Cvjetovi su brojni, na peteljkama dugim do oko 2,5 cm i skupljeni u bogate, razgranate metlice. Zupci čaške su duguljasti i puno kraći od vjenčića. Vjenčić je uspravno ljevkasto zvončast, promjera oko 2 cm i nikad preko polovine rascijepljen. Boja krunice se kreće od plave preko svjetlo plave do bijele (izuzetno rijetka pojava koja je označena kao f. alba Domac). Sjemenke su jajaste, tamnocrveno-smeđe boje, jako sjajne, promjera oko 3 mm. Cvjeta od svibnja do srpnja, ovisno od nadmorske visine.
Sinonimi:
Campanula muralis Portenschl.
Campanula morettiana Vis., non Reichenb.
Narodni nazivi:
Portenšlagova zvončika, Portenšlagov zvončić
Rasprostranjenost u Europi
Portenšlagov zvončić je endemična biljka zastupljena jedino u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj gdje joj je prirodno stanište. Međutim, kultivacijom je uvezena i u druge dijelove Europe, pa se tako nalazi u Velikoj Britaniji, Belgiji, Francuskoj te Sloveniji.
Geografske reference opservacija
Dodatni podaci
Taksonomski izvor: Castroviejo, S., Aldasoro, J. J. & Alarcón, M.; with contributions from Hand, R. (2010): Campanulaceae. – In: Euro+Med Plantbase – the information resource for Euro-Mediterranean plant diversity.
Takson u EURO+MED: Campanula portenschlagiana Schult. (Klikni za više podataka)
GBIF ID: 5410411 (Klikni za više podataka)
Osnovne reference
1. Beck, G., Maly, K., Bjelčić, Ž. (1950-1983). Flora Bosne i Hercegovine IV – Sympetalae 1, 2, 3, 4. Sarajevo.
2. Šilić, Č. (1996). Spisak biljnih vrsta (Pteridophyta i Spermatophyta) za Crvenu knjigu Bosne i Hercegovine. Glas. Zem. Muz. Bosne. Herceg. (PN) (NS), sv.31: 1992- 1995: 323-367. Sarajevo.